Zbivanja u Vatikanu

Biskupi iz Rusije, Srednje Azije i Kavkaza prvi put u posjetu "ad Limina"
Obitelj, mladi, ekumenizam i odnosi s građanskim društvom neke su teme, na koje se osvrnuo Papa Ivan Pavao II., primajući jutros biskupe Ruske federacije, kavkazkih zemalja i srednje Azije. Papa je danas primio biskupe i svećenike iz Armenije, Gruzije, Azerbejiđana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Rusije i Mongolije. Te su zemlje nastale uglavnom na ruševinama bivšeg Sovjetskog saveza. Povezane su svakako dugogodišnjom i žalosnom političkom prevlašću militatnog marksizma. Prošlih je tjedana o tome govorio madžarskim i albanskim biskupima. Jutros se s tri različite poruke obratio trima skupinama biskupa s istočno-europskog i azijskog podurčja. Obraćajući se biskupima ruske federacije, koje je predvodio nadbiskup Kondrusiewicz, Papa se osvrnuo na štete nanesene društvu tijekom 70.godišnje vladavine militantnog ateizma. Pohvalio je odvažnost i napore tamošnjeg klera, koji danas djeluje pod upravom nadbiskupa Kondrusiewicza i trojice apostolskih administratora. Posebno se osvrnuo na prijevode liturgijskih tekstova na ruski jezik, tiskanje katehetskih tekstova i Papinskih dokumenata. Na taj način približavaju – prema Papinim riječima – Crkvu narodu. Sveti je otac preporučio biskupuma Ruske federacije da nastave tim naporima, ali napose im je stavio na srce odgoj svećenika, koji će znati vrednovati mentalitet vlastitog naroda. Drugi važan prioritet je obitelj. 20.je stoljeće ostavilo baštinu s teškim praktičkim posljedicama, koje su izazvale moralno i duhovno razočaranje. Papa nije mogao mimoići ni odnose s ostalim kršćanskim zajednicama na području Ruske federacije, gdje prevladava pravoslavje. Dijalog s pravoslavnom Crkvom u Rusiji ide vrlo sporo. Problemi i neuspjesi ne bi smjeli obeshrabriti ekumenske pothvate i djelovanje Obraćajući se predstavnicima Crkava kavkazkih zemalja, Papa im je preporučio da nastoje u tim zemljama širiti novu kulturu, koja se temelji na poštivanju drugih i na primatu Boga i duhovnim vrednota. U tim je zemljama potrebno posvetiti posebnu pozornost dušobrižništvu mladih i evangelizaciji. Papa je preporučio biskupima kavkazkih zemalja konkretnu skrb za starije osobe i obitelji, koje su – kako je rekao – vrlo krhke i ugrožene društvenim ranama razvoda i pobačaja. Težnje za praktičkim materijalizmom i potrošačkim konzumizmom ostaju i dalje. Male katoličke zajednice u republikama Srednje Azije, koje su nekada pripadale uglavnom Sovjetskom Savezu, vrlo su nadobudne. Kršćani su manjine u islamskom društvu i običajima. Sveti je otac primjetio kako nakon duge zime progonstava, protjerivanja i čak mučeništva za te mlade Crkve dolazi vrijeme proljeća i nade. Papa je preporučio biskupima tih zemalja da pomažu jedni drugima otvorenim i srdačnim dijalogom te da pojačaju napore kako bi stvorili ispravan odnos s upravnim vlastima. Crkvena se služba mora odvijati u okviru zakonskih državnih propisa, neodustajući pri tom od zakonite slobode vjeroipovijesti od koje se ne može odustati.

Novinstvu predstavljena Papina korizmena poruka
“Ljubav ne vodi računa o nanesenom zlu” – naslov je korizmene Papine poruke, koju je jutros u tiskovnom uredu Svete Stolice predstavio predsjednik Papinskog vijeća obnovu vlastitog života. Potrebno je tom prilikom prihvatiti Isusov poziv i uporno raditi na toj obnovi. Kršćani međutim ne osjećaju uvijek taj poziv – primjetio je nadbiskup Cordes. U poruci papa navodi kako su brojni tragični ratni sukobi, koji razaraju čovječanstvo, potekli i iz krivo shvaćenih vjerskih razloga. Ti su sukobi izazvali mržnju i nasilje među narodima i državama. Zbog toga Papa ponovno ističe u ovogodišnjoj korizmenoj poruci kako jedini put koji vodi k miru je opraštanje. Prihvatiti i darovati oproštenje omogućava stvaranje novih odnosa među ljudima. Prekida nit mržnje i osvete kao i lanac zla. Ljubiti one koji su nas uvrijedili razoružava neprijatelja te može od toga stvoriti mjesto solidarne suradnje, pa čak i na ratnim žarištima. To je – prema Papinim riječima – izazov pojedincima, zajednicama, narodima i cijelom čovječanstvu. Na poseban se način to odnosi na obitelji – kaže Papa, svijestan da se nije lako obratiti, pokajati i pomiriti. U našem vremenu opraštanje izgleda sve više kao neizbježiva dimenzija istinske društvene obnove. Papa izražava nadu da će pokora i pomirenje tijekom nadolazeće korizme potaknuti vjernike da misle i djeluju u znaku istinske ljubavi, koja će biti otvorena svim dimenzijama čovjeka.

Drama bosansko-hercegovačkih izbjeglica
Sedam godina poslije Dejtonskih sporazuma promijenjen je zemljopis na tim područjima ali još nisu zacijelile ratne rane. Jedna od njih je svakakko povratak izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu, što je istaknuo i Sveti Otac koji je danas primio u audijenciju izaslanstvo Međunarodne lige humanista, koje je predvodio profesor Zdravko Šurman a u izaslanstvu je bio nazočan i banjalučki biskup Franjo Komarica. Nekoliko predstavnika ove organizacije – koju je 1974 osnovao Nobelovac za kemiju i mir, Linus Pauling sa sjedištem u Sarajevu – iznijeli su Svetom Ocu svoje teškoće koje ometaju povratak u domovinu. Deseci tisuća osoba s područja Banje Luke i Bosanske Posavine – ustvrdio je Ivan Pavao II - još čekaju povratak u svoje kuće. Ne smijemo zaboraviti tu dramu! Naprotiv moramo biti promicatelji djelotvorne solidarnosti na krajevnoj i međunarodnoj razini. Treba prije svega – nastavio je Papa – ispraviti postojeće nepravde, slušajući opravdana očekivanja onih koji su direktno zainteresirani i traže poštivanje svojih neotuđivih prava. Samo će tako biti moguće izgraditi – kazao je Papa – budućnost nade u multietničkom, multikulturalnom i multireligioznom društvu u Bosni i Hercegovoini.

Proslava Stepinčeva u hrvatskoj Crkvi sv. Jeronima u Rimu
Na blagdan Blaženoga Aloizija Stepinca, 10 veljače, koncelebriranu sv. misu u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu predvodit će predsjednik Papinskog vijeća Iustitia et pax – Pravda i mir – nadbiskup Francois Xavier Nguen Van Thuan. Papa Ivan Pavao II je objavio da će ga 21. Veljače promaknuti u kardinala. Sa nadbiskupom Van Thuanom koncelebrirat će brojni nadbiskupi, biskupi i svećenici a bit će nazočni i hrvatski vjernici koji borave u Rimu. Svet mise su predviđene u čitavoj Hrvatskoj. Valja napomenuti da su svakog 10 veljače, tijekom komunizma propovijedi u Zagrebačkoj katedrali koje je govorio kardinal Kuharić bile praćene sa emocijama i bile su motivom nade jer su bile odraz istine. Uz treću liturgijsku obljetnicu i beatifikaciju kardinala Aloizija Stepinca o njegovom značenju za vjeru u Hrvatskom narodu i crkvi općenito za naše slušatelje govorio je postulator kauze blaženoga Alojzija Stepinca, monsinjor Juraj Batelja.

Vijesti iz svijeta