11- 02 - 2001

IX. svjetski dan bolesnika
70 godina Radio Vatikana
Svečano proslavljen blagdan Stepinčeva
Vijesti iz svijeta

Poruka pape Ivana Pavla II. za IX. Svjetski dan bolesnika
Kršćanska zajednica danas na blagdan Gospe Lurdske obilježava IX. Svjetski dan bolesnika. U ovome Svjetskom danu bolesnika, koji ima za temu Nova evangelizacija i dostojanstvo bolesne osobe, Crkva nastoji istaknuti nužnost da se to područje čovjekova iskustva evangelizira na nov način, kako bi se pospješilo njegovo usmjeravanje cjelovitom ozdravljenju osobe i napretku svih osoba u svim dijelovima svijeta, istaknuo je Sveti Otac u poruci za IX. Svjetski dan bolesnika, čija se središnja proslava ove godine odvija u Sydneyu. Djelotvorno liječenje različitih bolesti, zauzimanje u daljnjem istraživanju i ulaganju primjerenih sredstava predstavljaju privlačne ciljeve kojima se s uspjehom teži na širokim prostranstvima planeta. Pozdravljajući učinjene napore, ne smije se zanemariti činjenica da svi ljudi ne uživaju iste mogućnosti. Upućujem stoga žurni poziv na nastojanje oko promicanja nužnog razvoja zdravstvenih službi u, još uvijek brojnim, zemljama koje svojim stanovnicima ne mogu pružiti dolične uvjete života i primjerenu zdravstvenu skrb. Želim pored toga da bezbrojne mogućnosti suvremene medicine budu uistinu na službu čovjeku te se primjenjuju uz puno poštivanje njegova dostojanstva. U tijeku ovih dvije tisuće godina povijesti, Crkva je uvijek nastojala podupirati napredak u liječenju upravljen sve kvalitetnijoj pomoći bolesnima. U raznim prilikama ona je intervenirala svim sredstvima koja su joj bila na raspolaganju kako bi se poštivala prava osobe i uvijek promicalo istinsko dobro, kazoa je Papa. Svakog dana u duhu hodočastim u bolnice i lječilišta, u kojima žive osobe različitih dobi i društvenog položaja. Želim nadasve stati uz one koji leže u bolnicama, članove njihovih obitelji i liječničko osoblje. Ta mjesta predstavljaju gotovo svetišta, u kojima osobe sudjeluju u Kristovom uskrsnom otajstvu.Bolnice, centri za bolesne ili starije osobe, kao i svaki dom za prihvat bolesnih osoba, sačinjavaju povlaštene sredine nove evangelizacije, koja mora imati za cilj da upravo u njima odjekuje poruka evanđelja, donositelja nade. Važno je dakle na početku kršćanskoga trećeg tisućljeća dati obnovljeni poticaj evangelizaciji svijeta zdravstva kao mjesta koje je na osobit način određeno da postane dragocjena radionica civilizacije ljubavi.Promicati “zdravlje za sve” prvotna je dužnost svakoga člana međunarodne zajednice; za kršćane to je i obveza tijesno vezana uz svjedočenje njihove vjere. Oni znaju da moraju na konkretni način naviještati Evanđelje života, promičući njegovo poštivanje i odbacujući svaki oblik napada na njega, od pobačaja do eutanazije. Želim ovdje odati priznanje onim pojedincima i strukturama, osobito redovničkim ustanovama, koje vrše velikodušnu službu na ovome području, hrabro odgovarajući na žurne potrebe osoba i pučanstava na područjima ili zemljama velikog siromaštva. Želim također podsjetiti na brojne nevladine organizacije, nastale u posljednje vrijeme kako bi prispjele u pomoć onima koji u dovoljnoj mjeri ne uživaju blagodati zdravstvene skrbi. One mogu računati na pomoć dragovoljaca “na terenu”, kao i na velikodušnost velikog broja osoba koje ekonomskim sredstvima pomažu njihovo djelovanje. Sve potičem da nastave to hvalevrijedno djelo, koje u mnogim narodima rađa znakovitim buđenjem savjesti. Obraćam se na kraju vama, dragi bolesnici i velikodušni zdravstveni djelatnici. Ovaj se Svjetski dan bolesnika održava nekoliko dana nakon zaključenja jubilejske godine. On osim toga predstavlja obnovljeni poziv na razmatranje lica Krista, koji se prije gotovo dvije tisuće godina utjelovio da otkupi čovjeka, kazao je Papa u zaključku poruke i sve povjerio Mariji, Majci Ckrve, kojoj je povećena katedrala u Sydneyu, duhovno središte IX. Svjetskog dana bolesnika.

70 godina Radio Vatikana
Četrdesetak jezičnih programa, koji danas djeluju u okviru Radio Vatikana, svakodnevno izvješćuje i komentira međunarodna zbivanja i život Crkve. Posebna je pozornost posvećena djelatnosti Pape i Svete Stolice. Oko 250 novinara iz 58 zemalja, većinom svjetovnjaka govori o temama, koje idu od aktualnosti do refleksija o pitanjima, koja diraju savjest čovječanstva. Radio vatikan nudi svima, vjernicima i onima koji ne vjeruju, stajališta Crkve. Brojni su i dopisnici iz najrazličitijih krajeva svijeta. Zanimljivi su i intervjui na različitim jezicima s protagonistima velikih događaja, ali i s ljudima, koji izravno proživljavaju svakodnevnu vjersku, društvenu i političku stvarnost. Dnevnici, aktualne teme, liturgijski i glazbeni prijenosi te izravne radiokronike liturgijskih slavlja, koje predvodi Sveti otac, nedjelni nagovori, opće audijencije, apostolska putovanja.To je okvirna slika Radio Vatikana, koji sutra, 12. veljače obilježava 70.obljetnicu svog postojanja. Nemoguće je odrediti do kuda dopiru valovi Radio Vatikana. Osim tradicionalnih prijenosa na srednjim i kratkim valovima programe Radio Vatikana, zahvaljujući satelitima, prenose i brojne pokrajinske Radio postaje. U Hrvatskoj Radio Marija i Hrvatski Katolički Radio, a u Bosni i Hercegovini Radio Vrhbosna i Radio Mir iz Međugorja. Prijenosi teku danas i putem kabla. Pristupni su u posljednje vrijeme u svim krajevima svijeta i putem interneta. Samo za zemlje srednjo-istočne Europe Radio Vatikan prenosi na dvadesetak jezika. U prošlosti su prijenosi na tim jezicima podržavali crkvene zajednice, koje je totalitaristički komunistički režim sustavno proganjao. Danas im pomaže graditi slobodnije društvo, koje proživljava duboke trzavice suočavajući se s brojnim pomodarskim, društvenim, kulturnim, moralnim i vjerskim problemima. Uloga tih prijenosa danas je možda još važnija nego li u prošlosti. U zapadno-europskim zemljama i Sjedinjenim američkim državama Crkva ima šire područje djelovanja te raspolaže sa solidnim obavijesnim sredstvima. Zbog toga je potrebno pravovremeno i kvalificirano izvješćivanje, koje pomaže boljem shvaćanju Papinih misli i kršćanskog stajališta o putu suvremenog društva. Vrlo je važno omogućiti slušateljima Radio vatikana s tog područja da ispravno shvate smisao sveopće Crkve i njezinu nazočnost u svim područjima ljudske obitelji na početku novog tisućljeća. Uloga Radio Vatikana je isto tako vrlo važna i na području Afrike, Azije, Oceanije, ali napose na području Južne Amerike, gdje živi najveći broj katolika. Zanimljivo je da u tim zemljama postoji veliko zanimanje za obrede, koje predvodi Sveti otac. Zbog toga Radio vatikan prenosi gotovo sva vjerska slavlja, koja predvodi Papa uz komentare na španjoslkom i portugalskom jeziku.O doživljajima prijenosa Radio Vatikana na hrvatskom jezikua govorio je nadbiskup vrhboslanski kardinal Vinko Puljić.

Stepinčevo u Rimu
Jučer navečer na treći liturgijski spomendan u hrvatskoj Crkvi sv. Jeronima svečano je proslavljen balgdan Stepinčeva. Svetu misu je kako smo već najavili predvodio vijetnamski nadbiskup i budući kardinal Francois Xavier Nguyen van Thuan, Predsjednik Papinskog vijeća Pravda i mir. Koncelebrirali su nadbiskup Justo Garcia, predsjednik Papinske crkvene akademije, monsinjor Csaba Terniac, tajnik kongregacije za kler, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, predsjednik biskupijske komisije za Zavod sv. Jeroima u ovoj akademskoj godini; Luigi De Magistris, ravnatelj Apostolske pokorničarne, banjalučki biskup Franjo Komarica, kotorski biskup Ilija Janjić te nekoliko desetaka svećenika. Ovogodišnja proslava se odvija uprigodi i znaku stote obljetnice Zavoda koja se slavi ove godine.

Migracije u svijetu
130 milijuna ljudi danas se preseljava iz jedne zemlje u drugu, tražeći stan, posao i gradeći budućnost izvan svog rodnog kraja. 35% njih se kreće unutar Azije. Europa ih je ugostila 20%, a to znači nešto više od 20 milijuna. To proizlazi iz podataka, koji su izneseni na skupu, koji se ovih dana održava u Rimu o valovima selidbe na području Sredozemlja i o njihovim izazovima i perspketivama. Skup su priredile u suradnji s talijanskim ministarstvom vanjskih poslova Međunarodne ustanove, koje se brinu o selidbi, radu i izbjeglicama. U Europi su tom pojavom selidbe – prema mišljenju ravantelja za vanjske odnose Svjetske organizacije za migracije, Petra Schatzera, najviše pogođene Italija, Grčka, Španjolska, Francuska i Portugal. U posljednje vrijme i Belgija prihvaća sve više Alžiraca. Doseljenici dolaze iz zemalja srednje Afrike, gdje vlada velika suša i to preko Maroka, Tunisa i Egipta. U tim valovima preseljavanja imamo – prema riječima Schatzera – dvije vrste exodusa: prisilnog i dobrovoljnog. Neki napuštaju svoju domovinu zbog teških gospodarskih prilika. Događa se da se više ne mogu vratiti, jer se u međuvremenu promijenilo i politčko stanje u zemlji. Drugi napuštaju domovinu zbog političkih razloga ili zbog ratnih neprilika i progonstava. U posljednje vrijeme takvih slučlajeva ima najviše u zemljama zapadne Afrike, posebno Senegalu, ali i u Aziji.