13- 02 - 2001

Zbivanja u Vatikanu
Priopćenje sa sjednice Stalnog vijeća HBK
Vijesti iz svijeta

 

 

 

 

Vijesti iz Vatikana

Papa primio u audijenciju djelatnike Radio Vatikana
Papa Ivan Pavao II danas je u dvorani Klementini u Vatikanu primio u audijenciju "veliku obitelj Radio Vatikana” prigodom 70 godina njegova nastanka. Naime 12. veljače 1931. papa Pio XI., proročkom porukom svijetu, otvorio je prvu radio postaju univerzalnog karaktera, koju je izgradio Gugliermlmo Marconi. Od tada događaji toga radija kojega vi s ponosom zovete Papin Radio – potsjetio je Ivan Pavao II - isprepleću se s dramama, očekivanjima i nadam čovječanstva. Dosta je pomisliti samo na ulogu Radio Vatikana koju je odigrao u zemljama u kojima su vladali totalitarizmi: nacizam i komunizam. U svom govoru Sveti je Otac prošao u mislima aktivnost Radia koji sa svojih 40 jezičnih sekcija, širi zemljinom kuglom “navještaj Evanđelja i riječi Petrova nasljednjika” i koji je tijekom ovoga jubileja dao glas tolikim hodočasnicima. Nakon što je zahvalio na riječima galvnom direktoru Borgomeu i ocima Isusovcima – kojima je Radio Vatikan povjeren – Papa je odao svoje priznanje svima onima koji su tijekom ovih 70 godina radili i surađivali u radu Radio Vatikana. Potsjećajući na statute Radio Vatikana, Papa je istaknuo poslanje kao glavni zadatak i nastavio: “Da, vaše je prvotno poslanje širiti nauk, riječi i glas Petrova Nasljednika; putem vaših antena obznanjivati vitalnost Crkve, njezine karitativne pothvate, radosti, patnje i nade. Ovom posebnom crkvenom poslanju nastavite posvetiti se svim svojim snagama za dobro čitavog kršćanskog puka”. Sada se otvaraju dva velika izazova pred Papinom radio postajom: tehnološki i editorijalni. Prigodom ovog 70-tog rođendana Ivan Pavao II je potsjetio također 450 nazočnih što sadašnjih radnika što umirovlejnika, na čemu se treba temeljiti evangelizacija koja se, putem nevidljivih radio-valova, širi u svijet. “Ovaj evangelizatorski rad zahtijeva trajnu snagu prilagodbe, posadašnjenja, ali također i čvrst ljudski, kulturni i profesionalni odgoj te jedinstvo duhovnih i misionarskih motivacija. Sposobost djelotvoro naviještati Radosnu vijest, prije svega zahtijeva intenzivnu molitvu, slušanje Božje riječi i hrabru vjernost Kristu, božanskom navijestitelju spasenja.” Nakon što je završio Jubilej Sveti Otac poziva Radio Vatikan da sa novom skromnom hrabrošću započne iznova. Papa – kazao je – računa mnogo s vašom pomoću u vršenju svoje petrove službe i traži od vas da svaki dan budete širitelji istine koja oslobađa. Pogled je usmjeren na apostolsku žurnost Crkve, koja treba biti poticaj ići naprijed sa oduševljenjem. Na crti enciklike “Nuovo Millennio ineunte” papa ohrabruje da se ne bojimo budućnosti koja nije lišena sijena. Neka vas ne obeshrabre teškoće, ograničenost sredstava i vlastiti limiti – ustvrdio je Papa i dodao – neka vas ne smetaju brze promejne scenarija, struktura, metoda i načina življenja. Izvezite na pučinu! U služenju vjeri, jedinstvu kršćana, obrani života i ljudskih prava, u naviještanju mira svim ljudima dobre volje, niste sami: u srcu ste Crkve. Nazočni ste također u mojoj svakodnevnoj molitvi, kazao je Papa radnicima Radio Vatikana. Audijecija je otvorena pozdravnim govorom glavnog direktora oca Pasqualea Borgomea, koji je Papi izrazio živu zahvalnost. Među tolikim darovima koje nam je Gospodin dao – pojasnio je otac Borgomeo – danas smo posebno dužni zahvaliti mu na velikom daru što u Osobi Vaše svetosti on čini svijetu, Crkvi a također i ovom malom dijelu crkve, Radio Vatikanu. U zaključku je Sveti Otac sve osoblje, rad i nacrte povjerio Mariji “Zvijezdi Evangelizacije” i udijelio je posebni apostolski blagoslov nazočnima i svim slušateljima po čitavom svijetu “bogatstvu i ponosu Radio Vatikana”.

Papina poruka za dan selilaštva
Crkva priznaje svakom čovjeku pravo na selenje u sklopu zajedničkog dobra, koje obuhvaća sve narode. To se pravo temelji na dostojanstvu ljudske osobe, a predpostavlja dvostruki vidik: pravo napustiti vlastitu domovinu i pravo ući u drugu zemlju, gdje su bolji životni uvjeti. To stoji u papinoj poruci za svjetski iseljenički dan, koji pojedine biskupske konferencije obilježavaju na različite datume. U Hrvatskoj se iseljenički dan obilježava na blagdan Svete obitelji. Tema ovogodišnjeg svjetskog iseljeničkog dana glasi: “Dušobrižništvo iseljenika put za vršenje crkvenog poslanja danas" Pojava selidbe, koja zadobiva sve veće razmjere, postavlja pred pastorlanu djelatnost crkvenih zajednica sve teža pitanja i izazove. Papa priznaje da pravo na seljenje treba biti zakonski sređeno, jer proizvoljna bi selidba izazvala velike štete zajedničkom dobru zajednica, koje prihvaćaju doseljenike. Pred ispreplitanjem mnogih interesa osim zakonskih propisa pojedinih zemalja trebalo bi – prema uvjerenju Svetog oca – stvoriti međunarodne propise, kojima
će biti zaštićena prava sviju. Na taj bi se način izbjegle jednostrane odluke, koje idu na štetu najslabijima. U poruci za iseljenički dan Sveti otac priznaje da najrazvijenije zemlje ne mogu primiti sve doseljenike. Kriterij za davanje odobrenja za useljevanje ne može ipak biti jednostavna obrana vlastitog blagostanja. Ne može se prijeći preko stvarnih potreba onih, koji su uz najrazličitije vrste drama prisiljeni tražiti gostoprimstvo – kaže Papa u polemici s većinom zakonodavstva razvijenih zemalja. Preseljavanja sa sobom donose ne samo probleme, već i raznovrsne mogućnosti otvaranja novim mentalitetima, susretima i zbližavanjima. Ne može se međutim – prema Papinim riječima – olako prijeći ni preko reakcija pojedinaca i zajednica, koji odbijaju doseljenike. To je plod zatvorenih mentaliteta, na koje nailazimo u društvima, koja su preživjela duboke trzavice i strahove. U poruci Papa navodi i neotuđiva prava svake osobe na vlastitu domovinu, na slobodni boravak u vlastitoj zemlji i na život u vlastitoj obitelji. Uz to su potrebna i sredstva za dostojan život. Potrebno je očuvati i razvijati vlastitu etničku, kulturnu i jezičnu baštinu. Potrebna je sloboda javnog ispovijedanja vlastite vjeroispovijesti. Jednom riječju s čovjekom se mora postupati u svim prilikama u skladu s njegovim ljudskim dostojanstvom. Na kraju svoje poruke Papa se Ivan Pavao II osvrće na preseseljavanje katolika, koji su tijekom proteklih stoljeća predstavljali trajni put naviještanja kršćanske poruke na raznim područjima. Danas je selidba zadobila – prema Papinim riječima – posve novi izgled. S jedne strane broj se katolika iseljenika smanjio. S druge se strane broj nekršćanskih doseljenika u zemalje s pretežno katoličkim pučanstvom povećava. Na taj se način – prema mišljenju Svetog oca – pružaju prilike za nove veze i kulturne izmjene. Kršćanske su zajednice pozvane da ih prihvate, s njima dijalogiziraju, da im pomažu i s njima se bratime. Gradovi i države postaju sve više multietničke, multikulturne i multivjerske zajednice. To je veliki izazov i za kršćane. Evanđelje vrijedi za sve i ne isključuje nikoga.

Austrijski veleposlanik kod Pape
Nakon 2.000 godina života krščanstvo mora znati ne samo upravljati prošlošću, već graditi i budućnost nade za čovjeka – rekao je Papa Ivan Pavao II. novom austrijskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Walteru Greinertu, koji mu je danas predao svoje vjerodajnice. Zahvaljujući za srdačne pozdrave austrijskog predsjednika, Sveti se otac osvrnuo na svoja tri pastirska posjeta ovoj zemlje i pohvalio njezino neumorno zalaganje za proširivanje Europske unije i na istočne zemlje.
Papa se posebno osvrnuo na dostojanstvo ljudske osobe i na nepovredivost života. Poštivanje ljudskih prava bez zauzimanja oko poštivanja prava na život je iluzorno i varavo. Papa je priznao da ga odobrenje pobačaja u Austriji kao i u brojnim drugim europskim zemljama pogađa duboko u srce. To isto vrijedi za raspravu o eutanaziji. Papa je iznio novom austrijskom veleposlaniku i svoju zabrinutost zbog posljedica, koje bi mogla imati dostignuća na biološkom području. Znanost postavlja pred čovjeka velike izazove. Sada je moguće ne samo promatrati, već i manipulirati i klonirati ljudski život od začeća. Sveti je otac austrijskom veleposlaniku iznio i vrednote obitelji, temelja društva i – kako je rekao - privilegirnaom mjestu humanizacije osobe i društva. Zbog toga državne vlasti moraju poštivati obitelj i pružiti joj prikladnu pomoć i zaštitu. Pozvao je austrijsku vladu da bude osjetljiva na probleme ljudi koji trpe, napose izbjeglica, doseljnika i invalida. Papa je uvjeren da Austrija ne će ni u buduće nijekati svoju solidarnost i djelotvornu ljubav ljudima u nevolji. U nadi da će Europa, koja nastaje, biti obuhvaćena načelom solidarnosti, Papa je izrazio uvjerenje da će cijeli europski kontinent pokazati svoju solidarnost u razumijevanju prema nerazvijenim zemljama.

Priopćenje sa sjednice stalnog vijeća HBK
Nakon izvanredne sjednice Stalnog vijeća Hrvatske biskupske knferencije biskupi su putem Tajništva HBK uputili priopćenje koje prenosimo u cijelosti.“Pod predsjedanjem mons. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i predsjednika HBK, održana je 12. veljače u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, sjednica Stalnog vijeća HBK. Na sjednici je razmotreno sadašnje stanje izazvano nedavnim događajima u zemlji. Članovi Stalnog vijeća HBK, shvaćaju tjeskobu, negodovanje i zabrinutost ludi, pozivaju sve, pojedince, organizirane skupine i vlasti, da u okvirima svojih odgovornosti i ovlasti doprinesu miru i redu te dase nastale teškoće rješavaju u duhu dijaloga i na principima pravne države. Vjernike pak pozivaju u ovom ozbiljnom času da osobno, u vjerničkim zajednicama i u župama mole za Domovinu, njezin napredak, mir i slogu”, kaže se na kraju priopćenja.

Nadoknada za žrtve nacizma
Prošlo je 60 godina od završetka drugog svjetskog rata. Zatočenicima, koje je nacistički režim prisilio raditi na prisilnim radovima u Njemačkoj, napokon se otvaraju vrata za nadoknadu pretrpjelih muka. Njemačka je vlada uz pomoć industrijskih poduzeća još prošle godine za to stvorila poseban fond, koji je postavljen pod zaštitu Zaklade “Sjećanje, odgovornost i budućnost”. Ta je zaklada zadužila sedam organizacija da prouče molbe, koje su pristigle. Jedna od tih ustanova je Međunarodna organizacija za selidbu, koja je prošlih dana u Rimu priredila tiskovnu konferenciju o uvjetima podnošenja molbe, jer rok ističe. Tu je ustanovu kontaktiralo govoto 120.000 ljudi, koji smatraju da imaju pravo na tu nadoknadu. Profesor Enzo Orlanducci, koji koordinira radove talijanskih udruga, ustanova i pokrovoiteljstava, koja se bavi pružanjem usluga prisilnim radnicima u nacističkoj Njemačkoj, smatra da je to veliki korak naprijed, jer se na taj način priznaje politička i moralna odgovornost Njemačke prema žrtvama nacizma, deportiranima i interniranim vojnicima i civilima. Mnogi smatraju da je potrebno više materijalne odštete tražiti povijesnu istinu. Materijalna odšteta – prema njegovom uvjerenju – ima smila jedino ako smo u stanju pravedno i smireno priznati naše pogreške ili pogreške drugih.

Stanje na Bliskom istoku
Službeni mirovni prijedlozi na Bliskom istoku još su jednom propali. Promjenom straže u Israelu nakon izborne pobjede Ariela Sharona mjenja i stanje oko mirovnih pregovora na Bliskom istoku. Bivši premijer ne odbacuje mogućnost preuzimanja ministarskog mjesta u novoj vladi. Novi premijer Sharon se sastano s Barkom kako bi ga uvjerio da uđe u izvršnu vlast kao ministar obrane. Arapske zemlje s velikim zanimanje promatraju unutarnji razvoj izraelske politike. Ponovno su otvoreni u Amanu radovi Konferencije arapskih zemlja na kojoj sudjeluju i palestinske vlasti. Namjera je konferencije pripraviti se na zauzimanje stajališta jastreba Sharona. Na sirijsko traženje bojkota protiv Izralala, Egipat, Jordan, Saudijska Arabija i Bahrain odgovorili su razumnijim stajalištima. Također i vođa palestinaca Arafat rekao je u jednom razgovoru za Reuters da namjerava dati Sharonu vremena kako bi pokazao da zaista želi mir.