16-02-2001

Papa primio biskupe iz Jugoslavije
Druga zbivanja u Vatikanu
Druge vijesti iz Crkve i svijeta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Biskupi iz Jugoslavije kod Pape
Katolička Crkva u Jugoslaviji predstavlja manjinu od tek 5% pučanstva a čine je Hrvati, Madžari i Albanci. Živi i djeluje u vrlo nestabilnoj društveno političkoj situacija koja je još i danas eksplozivna. Dakle, stvarnosti koja iziskuje veliku potrebu, na raznim razinama, novog kršćanskog odgoja, pastoralnog rada, inkulturacije Evanđelja, a da pri tome ne rasprši valstite snage. To je okvir papinog govora koji je jutros predao biskupima Jugoslavenske biskupske konferencije na završetku njihova posjeta “ad Limina”. U ime episkopata SR Jugoslavije Papu je pozdravio nadbiskup Perko, koji je posebno zahvalio i istaknuo važnost Papina zauzimanja za mir u svijetu, a osobito njegovih mirovnih inicijativa za mir u SR Jugoslaviji i cijeloj jugoistočnoj Europi, pritom podsjetivši kako je to Papino zauzimanje priznato i u društvu te zemlje u kojoj su prije deset godina bili brojni napadi na Katoličku crkvu, Svetu Stolicu i Papu. Podsjetio je i kako je vjerski život u Jugoslaviji pod komunističkim režimom, a kasnije i za nacionalističke vlasti bio desetljećima gušen. Nakon prošlogodišnjih promjena, nastavio je nadbiskup Perko, mnogi se vraćaju crkvenoj zajednici. Posebnu je radost izrazio što mnogi laici sve zauzetije i velikodušnije sudjeluju u poslanju Crkve. Kako Crkva u SRJ živi na području s pravoslavnom odnosno muslimanskom većinom ona se snažno zauzima za promicanje ekumenskog dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom kao i za međuvjerski dijalog. U Papinom govoru biskupima SR Jugoslavije stoji: “Ovih sam se dana mogao sa svakim od vas zadržati u bratskome razgovoru te sam vam zahvalan za riječi nade, koje sam od vas čuo u svezi s Crkvama u kojima Vas je Duh Sveti postavio na čelo da im, kao nasljednici apostolâ, čuvate poklad vjere”, poručio je Papa. “Žurnost evangelizacije zahtijeva stalnu skrb za naobrazbu pripravnikâ za svećeničku službu i posvećeni život. Potrebna je isto tako i trajna naobrazba klera što se tiče teologije, bogoštovlja i dušobrižništva. Sve to istodobno valja pratiti posebno revnom dušobrižničkom skrbi za zvanja, poduprtom stalnom molitvom, koja će zahvatiti cijelu crkvenu zajednicu i prožimati je osjećajem odgovornosti za zvanja”, rekao je Papa. Sveti je Otac biskupima SR Jugoslavije također poručio da je za promicanje vjerskoga života korisno vrednovati “zdravu pučku pobožnost, pučke misije i sva tradicionalna pastoralna sredstva, kojima valja dodati i ona koja odgovaraju suvremenim zahtjevima, uključujući tu i upotrebu sredstava društvenoga priopćivanja”. Pritom ih je pozvao da se “u svjetlu riječi Božje i crkvenoga Učiteljstva” znaju “koristiti iskustvima iz prošlosti i novim mogućnostima naviještanja spasenja”. “Osim toga, valja voditi računa o potrebi ucijepljenja Evanđelja u kulturnu stvarnost svakodnevnoga života, kako bi se oni koji prihvaćaju Evanđelje zalagali za izgradnju civilizacije ljubavi i mira. Bit će to također doprinos razvoju same kulture i njezinu stalnome napretku”, rekao je Papa. “Poznate su mi dramatične prilike u kojima su se vaša pučanstva nalazila u minulome razdoblju. Vi ste me sada upoznali s najnovijim razvojem teškoga stanja, koje i dalje traje, a posebno o nastavku političkih i društvenih napetosti što prijete opasnošću da se rasplamsaju u nove sukobe. Hrabrite svoje vjernike da ne popuste pred napašću utjecanja nasilju”, poručio je Papa biskupima SR Jugoslavije. Papa je u zaključku biskupe pozvao da njeguju jedinstvo uzajamno i sa svojim zajednicama “ustrajući u apostolskome nauku, u zajedništvu, u lomljenju kruha i u molitvi”. “Unatoč teškoćama, svim se silama zalažite za ekumenski dijalog, kako bi se nastavio hod prema potpunome jedinstvu Kristovih učenika... Put do jedinstva vodi također preko praštanja od srca i iskrenoga pomirenja. Idući tim putem otvorit će se prolaz do toliko potrebnoga jedinstva Kristovih učenika i pripravit će se budućnost mira i napretka za sve”, rekao je Papa biskupima SR Jugoslavije.

Novi peruanski veleposlanik kod Svetog oca
Primajući jutros novog veleposlanika iz Perua Alberta Montagne Vidala, Papa je Ivan Pavao II.primjetio kako su starodrevna civilizacija Inka i nasljedstvo kršćanskog zapada heterogena kulturna boganstva, koja i danas mogu pomoći ovoj južno-američkoj zemlji u promicanju istinskih ljudskih i društvenih vrednota. Sveti se otac međutim nije ograničeo na obnovu uspomena prošlosti i peruvijanske tradicije, već se dotaknuo i problema s kojima se Peru i danas suočava. U toj zemlji, koja je 11 puta već od Hrvatske, živi nešto manje od 25 milijuna uglavnom katoličkog pučanstva. Papa se osvrnuo na političku i institucionalnu krizu, koja već godinama vlada u toj zemlji. Parlamentarne krize i optužbe zbog korupcije dostigle su i državne vrhove. “Slijedio sam pomno – rekao je Sveti otac peruanskom veleposlaniku – razvoj događaja u vašoj zemlji” te je preko novog veleposlanika ponovno pozvao političke i društvene snage da zajedničkim naporima pridonesu razvoju zemlje, ostavljajući po strani osobne i stranačke interese. Poštenjem i jasnoćom moguće je – prema Papinom uvjerenju - postići novo ozračje uzajamnog povjerenja. Osvrćući se na gospodarsko stanje u zemlji, Papa je Ivan Pavao II.ponovno upozorio svjetsku javnost o hitnoj potrebi smanjenja vanjskog duga siromašnih zemalja, među kojima je i Peru. Na području vanjske politike Sveti je otac posebno istaknuo prošlogodišnje riješenje spora s Čileom o teritorijalnim pitanjima, a godinu dana prije s Ekvadorom. Do tih je sporazuma došlo – kako je primjetio Papa – i zaslugom peruanske Crkve, koja je širokogrudno posredovala u riješavanju ovih najsloženijih pograničnih pitanja u Južnoj Americi.

Papa primio sestre Marijine služavke
Posluživanje bolesnicima jedno je od nedvosmislenih svjedočanstva prisutnosti Kraljevstva Božjeg u svijetu. Tu je evanđeosku obvezu Papa Ivan Pavao II. danas istaknuo, primajući predstavnice Sestara Marijinih služavki, koje se brinu za bolesnike. Ta kongregacija obilježava ove godine trostruku obljetnicu: 175.obljetnicu rođenja njihove utemeljiteljice, svete Marije Soledad Torres Acosta, 150.obljetnicu osnutka Družbe i 125.godina Papinskog odobrenja Družbe. Sveti je otac pozvao redovnice da budu vjerne temeljnoj karizmi družbe, slijedeći duhovni put svetosti, koji obogaćuje Crkvu, jer je to evanđeoski kvasac svijeta. Životni su uvjeti znatno izmjenjeni od osnivanja vaše družbe – primjetio je Papa - nadodajući kako se Krist i danas objavljuje u različitim likovima, koji nam govore o bolesti, samoći i boli. Zbog toga je potrebno – prema Papinim riječima – hraniti tu specifičnu službu molitvom i intimnošću s Bogom, jer Krista, kojega otkrivamo u kotemplaciji, isti je Krist, koji živi i trpi u siromasima. Sestrama Marijinih služavki, koje se brinu za bolesnike, a prisutne su u Europi, Africi i Americi, Papa je Ivan Pavao II. svratio pozornost na kućne posjete bolesnim i starijim osobama. U naše se vrijeme često zna skrivati u svakidašnjem žovotu stvarnost bolesti i smrti – primjetio je Sveti otac, navodeći kako redovnice svojom službom jasno svjedoče kako bolest nije za ljudsku osobu nepodnosiv teret i to ga ne lišava potpunog dostojanstva osobe. Dapače to se može pretvoriti u iskustvo, koje obogaćuje bolesnika i njegovu obitelj. Sestre Marijinih služavki moraju – prema Papinim riječima – usredotočiti svoju pozornost na budućnost, u kojoj je Crkva pozvana djelovati kao i u prošlosti na karitativnom području. Ona se mora suočiti s izazovima čovječanstva. Mnoga naša braća trebaju u najdelikatnijim trenucima svoga života poštivanje, blizinu i solidarnost.

Novi asistent Talijanske katoličke akcije
Sveti je otac imenovao dosadašnjeg biskupa Anagnia i Alatria, monsjnora Francesca Lambiasia, glavnim crkvenim asistentom Talijanske katoličke akcije. Katoličkoj je akciji, kao i drugi crkvenim pokretima potrebna pastoralna obnova. O tome se raspravljalo i na sastanku talijanskih katolika u Palermu 1995.godine – rekao je novinaru Radio Vatikana biskup Lambiasi, primjetivši kako Crkva, koju je zamislio Durgi vatikanski sabor mora postati stvarnost na nacionalnoj, biskupijskoj i župskoj razini. Talijanska je katolička akcija -–prema njegovom mišljenju – veliki kapital energije, osoba i zajednica. Nekada je uživala tako reći monopol. Danas međutim cvatu brojni crkveni pokreti. Prioritet Talijanske katoličke akcije ostaje i dalje vjerski izbor, a to nije - kako je objasnio biskup Lambiasi – izbor jednog područja ili jednog segmenta pastoralnog života crkve, već izbor povratka na izvore, na Evanđelje i na vjeru otaca. Jedino će se na taj način ostvariti ideal civilizacije ljubavi, o kojoj je govorio Pavao VI., a govori i sadašnji Papa Ivan Pavao II., kojemu je – kako je posvjedočio biskup Lambiasi – veoma stalo do Katoličke akcije. Ne radi o nekom preživljavanju, već o stvarnoj prisutnosti u društvenom tkivu. Crkvi su potrebni laici, koji će biti apostoli i misionari nove evangelizacije.

Kardinal Sodano se susreo s bivšim rimskim gradonačelnikom
Kako je izvjestio ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Navarro-Valls, državni tajnik, kardinal Angelo Sodano, jutros se susreo s bivšim rimskim gradonačelnikom Francescom Rutelliem. Vatikanki glasnogovornik je precizirao da će prigodom godišnjice lateranskih ugovora, kardinal Sodano slijedećih dana primiti i druge političke predstavnike, s ciljem da iznese očekivanja Svete Stolice u prilog pitanja koja se odnose na suradnju između Crkve i sadašnje države.

Indija mjesec dana nakon potresa
Indijska država Gujarat, koju je 26.siječnja pogodio teški potres, polako se oporavlja. Katolička je crkva među prvima priskočila u pomoć nastradalima. Skupljanje te pomoći nastavlja se i dalje. U raspodjelu pomoći uključili su se sjemeništarci i bogolovi iz Ahmedabada. Isusovac Prakash sa svojim suradnicima koordinira raspodjelu pomoći u tridesetak ne vladinih humanaitarnih orgnaizacija. Na područjima pogođenim potresom katolička Crkva predstalvja manjinu od 3%, tako da se mnogi pitaju zašto i kako Crkva može uopće pružati toliku pomoć. Otac Prakash vidi razlog toga u Evanđelju. Ovih je dana stigla vijest o jednom – kako su ga nazvali – čudu u Asianpuru, malom katoličkom naselju, gdje se nalazi školski centar za industrijsku i poljoprivrednu naobrazbu, dvije bolnice i pet središta, u kojima su smještena djeca koja ne vide i ne čuju te oni koji se teško kreću. U jutro kada je potres zahvatio to mjesto sva su djeca, osim par teško bolesnih, bila vani u dvorištu, jer su imala različite vježbe. Sve su zgrade porušene. Ostale su samo bolnice, u kojima su se nalazila bolesna djeca. Svi su, na čelu s mjensim biskupom, uvjereni da je to pravo čudo, jer da su djeca kao i obično ostala par minuta dulje u zgradama sigurno bi većina smrtno nastradala.

U Kashimiru ističe rok primirja
Ovih dana ističe rok primirja u Kashmiru, podjeljenom od 1948. između Indije i Pakistana. Strahuje se da bi novi niz napada pakistanskih gerilaca mogao izazvati odgovor druge strane. Od 1990. godine u regijama Jammu i Kashmir palo je 30 tisuća žrtava, većinom hindusa. Novo razbukatavanje nasilja moglo bi spriječiti samo dijalog između vlada ovih dviju zaraćenih zemalja.

Paragvaj sve više zahvaća siromaštvo
Siromaštvo se u Paragvaju širi jednako s nepovjerenjem građana u vladu. Zabrinjavajući podaci su objavljeni u godišnjem izvješću Odbora za ljudska prava ove latinskoameričke države. Glavni razlog nezadovoljestva građana je nezaposlenost, koja doseže 415 tisuća nazapsolenih na 2 milijuna i 611 tisuća radno sposobnog pučanstva. U izvješću o stanju u Paragvaju se nadalje spominje uska povezanost i utjecaj politike na pravosuđe, što pokazuje nekažnjavanje optuženih državnih službenika. Pravosudni sustav u Paragvaju je spor, a učinkovitost snaga reda se ne poboljšava. Ne postoji jasna volja, čita se u prioćenju, da bi se stavilo policiju u službu građana.