20-02-2001

Zbivanja u Vatikanu
Kardinalski zbor sutra dobiva 44 nova člana
Druge vijesti iz Crkve i svijeta

Egipatski predsjednik Mubarak kod Pape
Sveti je otac danas primio egipatskog predsjendika Mubaraka, koji se ovih dana nalazi u Rimu, gdje sudjeluje na godišnjoj skupštini Međunarodnog fonda za pomoć seoskim krajevima. Tom se prilikom susreo i s najvišim talijanskim državnim i vladinim predstavnicima. Egipatski je predsjednik želio uzvratiti posjet Papi Ivanu Pavlu II., koji je prije godinu dana u okviru jubilarnog hodočašća Mojsijevim stopama prošle godine u ožujku posjetio Egipat. Posjet predsjednika Mubaraka sa suprugom i petnaestak članova pratnje Svetom ocu nije imao samo diplomatsko obilježje. To je potvrdio novinarima i ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, Navarro Valls, pojasnivši kako je Papa Ivan Pavao II. sa svojim gostom razmotrio pitanja mirovnog procesa na Bliskom istoku. Zajednička je želja i nada da što prije dođe do popuštanja napetosti i dijaloga, koji je potreban za uspostavu uzajamnog povjerenja. Potrebno je omogućiti da postignuti rezultati urode plodovima. Sveta je Stolica i ovom prilikom zatražila neposredni prekid svih oblika nasilja na području Bliskog istoka, jer bi se tako sve napore moglo usredotočiti na postizanje pravog i istinskog mira. Taj se mir – prema mišljenju ravnatelja tiskovnog ureda Svete Stolice – ne može ostvariti bez poštivanja međunarodnih propisa i bez uvjerenja da svi narodi imaju ista prava i dužnosti. O izraelsko-palestinskim sporazumima egipatski je predsjednik razgovarao i s talijanskim predsjendikom Carlom Azegliom Ciampijem, koji je prošlih dana posjetio Jordan i s predsjednikom talijanske vlade Giulianom Amatom. Bilo je govora i o najnovijem englesko-američkom bombardiranju Iraka te o izgledima ostvarenja euro-mediteranskog partnerstva. Razmotrena su naravno i bilaterlna talijansko-egipatska pitanja, ali veći je dio razgovora bio posvećen razvoju mirovnog procesa na Bliskom istoku nakon promjena do kojih je došlo na vrhu izraelske vlade. Mubarak je tražio od talijanskog predsjednika jače zauzimanje Europske unije oko ponovne uspostave izraelsko-palestinskih pregovora. Preko talijanskog tiska predsjednik je Mubarak upozorio svjetsku javnost da ne podcijenjuje infiltraficiju međunarodnog terorizma na stari kontinent.

Najava sutrašnjeg imenovanja 44 nova kardinala
Sutra u 10 sati i 30 minuta na Trgu sv. Petra okupit će se Katolička Crkva sa svih kontinenata na svečanost imenovanja 44-ce novih kardinala, čija je imena Ivan Pavao II najavio u dva navrata u nedjelju 21. siječnja i u nedjelju 28. siječnja, među kojima i dvojicu kardinala “in pectore” od prošlog konzistorija 21. veljače 1998.godine. Konzistorij kojemu će sutra predsjedati Papa Ivan Pavao II. najveći je u povijesti Crkve. Tijekom sutrašnje liturgije na Trgu Sv. Petra Papa će službeno uvesti nove članove u kardinalski zbor i predati im kardinalski šešir čija purpurna boja simbolizira spremnost na prolijevanje vlastite krvi za vjeru. U četvrtak ujutro Papa će tijekom misnog slavlja s novim kardinalima svakome od njih uručiti zlatni prsten znak njihove posebne povezanosti s Rimskom crkvom. Ostatak dana novi će kardinali provesti na primanjima i obilasku svojih titularnih crkava u Rimu koje pak simboliziraju njihov novi status članova Rimske crkve. U petak 23. veljače Ivan Pavao II. pozdravit će nove kardinale i članove njihovih obitelji i prijatelje u zaključnoj audijenciji. Ovo je 8. imenovanje tijekom Pontifikata Ivana Pavla II. od 1978. godine. Ukupno je imenovao 160 od 184 člana današnjeg Kardinalskog zbora, kojih sada ima 135 mlađih od 80. godina, i imaju pravo birati Papu a 49 zbog navršene starosne dobi ne može. Najmlađi od svih kardinala je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Ivan Pavao II. ih je imenovao 125, a Pavao VI. desetoricu. Kardinalski zbor po svome sastavu danas zaista predstavlja raznolikost opće Crkve. U njemu se nalaze predstavnici 68 naroda. Iz Europe 65 kardinala s pravom izbora, po 13 ih je iz Afrike, Azije i Sjeverne Amerike, 27 ih je iz Latinske Amerikea četvorica su iz Oceanije. Talijana u Kardinalskom zboru ima 24, te i dalje predstavljaju najbrojniju nacionalnu skupinu, neprimjerenu u odnosu na broj katolika u toj zemlji. Na drugom su mjestu već godinama SAD, zajedno s nova tri kardinala imaju 11, a Nijemaca ima 7. Posljednjih su godina izabrani mnogi predstavnici iz Španjolske, Francuske ili Poljske koji sada također imaju po 7 kardinala kao i katolički najbrojniji Brazil. Kardinalski zbor značajno je ojačao u predstavnicima redovništva, predvode isusovci ima ih 9, franjevci i salezijanci imaju po 6, dominikanci, benediktinci i redemptoristi po dvojicu. Nadbiskup Francesco Monterisi, tajnik Kongregacije za biskupe i tajnik Kardinalskog zbora našem novinaru je kazao da su Kardinali savjetnici Svetoga Oca. Čine Zbor, koji otprilike već tisuću godina pomažu Svetom Ocu u brojnim funkcijama. Neki od njih su šefovi ureda Svete Stolice. Drugi su pad biskupi ili nadbiskupi metropola ili galvnih gradova diljem svijeta. Njihova glavna zadaće je u slučaju papine smrti okupiti se u Konklave i u tajnost i izabrati novoga Papu. Novi Kardinali nastaju tijekom Konsistorija. Konzistorij je skup kardinala pod predsjedanjem Svetoga Oca. Razlika između konzistorija i konklava je u tome što tijekom konzistorija ima Papa i on saziva sve kardinale a tijekom Konklava nema Pape, izabire se novi. Govori se o izvanrednom konzistoriju kada Sveti Otac saziva sve kardinale kako bi raspravljali o važnim pitanjima Svete Stolice i sveopće Crkve. Redovitim konzistorijem Papa se služi za raspravljanje o nekim pitanjima Crkve. Postoji redoviti javni konzistorij taj će biti sutra. Zbiva se pred mnoštvom vjernika i bit će stvoreni novi kardinali, kazao je Monterisi.

Susret prigodom 72.obljetnice Lateranskih sporazuma
Talijanski veleposlanik pri Svetoj Stolici, Raniero Avogadro, priredio je sinoć prigodom obilježavanja 72.obljetnice Lateranskih sporazuma i 17.obljetnice izmjene konkordata primanje, na kojem su sudjelovali najviši državni predstavnici Italije i Svete Stolice počevši od državnog tajnika kardinala Angela Sodana i predsjednika Carla Azeglia Ciampia pa do ministra vanjskih poslova Lamberta Dinia i tajnika za odnose s državama, nadbiskupa Jean-Louisa Taurana. Razgovori su se odvijali – kako je potvrdilo talijansko ministarstvo vanjskih poslova – o konkretnim pitanjima u vrlo srdačnoj atmosferi. Odnosi između Svete Stolice i Italije su vrlo intenzivni, što potvrđuje i duboki dijalog o stanju i djelatnosti katoličke Crkve u Italiji, ali i o svim važnijim međunarodnim pitanjima. Bilanca odnosa između Italije i Svete Stolice je vrlo pozitivna. S posebnim je zadovoljstvom ustanovljeno da su se jubilejska slavlja odvijala mirno i bez nekih većih problema. Talijanska stajališta o međunarodnim pitanjima se uglavnom poklapaju sa stajalištima Svete Stolice. One surađauju pri raznim međunarodnim ustanovama oko obrane temeljnih ljudskih prava i oko smanjenja vanjskog duga siromašnih zemalja. Sveta Stolica i Italija nastoje zajednički pronaći riješenja za mir i suživot naroda i država u svim križnim područjima. U Italiji je već u tijeku izborna kampanja. Gotovo sve stranke nastoje privući simpatije Svete Stolice, jer su svijesne da će se to odraziti i na izbornim rezultatima. Državni tajnik, kardinal Angelo Sodano, na kojega su novinari sinoć navaljivali upravo pitanjima izborne potpore pojedinim strankama, odgovorio je kako Crkva ne može prihvatiti nešto što se nalazi u zatvorenim kutijama. Drugim riječima Crkva će zauzeti stajališta o programima, a ne o strankama. Crkva očekuje – prema riječima kardinala Sodana - jasna stajališta o pitanjima života kao što su pobačaj, umjetna oplodnja, eutanazija. Isto je tako potrebno jasno stajalište o obitelji, napose o izvan bračnim parovima i o posvajanju djece. Crkva očekuje od pojedinih stranaka jasna mišljenja i o socijalnim pitanjima nacionalne i međunarodne problematike te o priznavanju i finciranju privatnih škola. To naime pitanje nije uspijela riješiti tijekom protekle 72 godine nijedna vlada. Država još uvijek ne priznaje i financijski ne pomaže privatnim školama, koje većim djelom pripadaju katočkoj Crkvi.

Nadbiskup Bozanić posjetio Hrvate u Viktoriji
U sklopu svog posjeta hrvatskim župama u zapadnoj Kanadi, kako prenosi IKA, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić pohodio je 19. veljače Victoriju. U toj hrvatskoj župi sv. Leopolda Mandića djeluje fra Jerko Ćaleta. Narednih dana nadbiskup Bozanić posjetit će hrvatske zajednice u SAD-a: Portland i Seattle. Svoj pohod zagrebački nadbiskup završava misnim slavljem na Pepelnicu, 28. veljače, u hrvatskoj župi Prečista Srca Marijina u Vancouveru. Nadbiskup Bozanić vraća se u Hrvatsku 1. ožujka.

Kardinal Sfeir boravi u SAD
Teško stanje na jugu Libanona te rastući odlazak kršćana s Istoka bile su teme o kojima je govorilo maronitski patrijarh, kardinal Nasrallah Sfeir, na na nedavnom p susretu u Saint Louisu s članovima libanonske zajednice u Missouriu u SAD. Ovo je prva dionica dugog pastoralnog pohoda kardinala Sfeira libanonskim zajednicama u SAD i Kanadi. Na jučerašnjoj misi na kojoj je bilo i biskupsko ređenje župnika u Sant Louisu, oca Raoberta Chahinea, libanonski kardinal je u propovjedi govorio o velikim patnjama libanonskog naroda. Sve do danas narod na jugu Libanona je ugoržen oružanim sukobom te se nastavlja veliki egzodus ljudi. Mons. Sfeir je podsjetio kako je maronitska crkva osnovala biskupije i župe u Australiji, Brazilu, Argentini, Meksiku, SAD i Kanadi. Zasigurno da je ovo “izvor bogastva” koji dopušta maronitima sačuvati vjeru i tradiciju,- istaknuo je libanosnki patrijarh,- ali s druge strane to je “izvor zabrinutosti” jer na Istoku ostaje sve manje kršćana. Kardina je zazvao “pravedan, opći i trajni mir” na čitavom Bliskom istoku. Na susretu s novinarima, kardinal Sfeir je istakuo potrebu povlačenja sirijskih snaga s juga Libanona kako je predviđeno dogovorom iz Taefa. Rekao je da je ovo središnje pitanja za Libanon te da će o njemu razgovarati i s predsjednikom Bushom.

Osvrt na nedavno završeno 51. izdanje berlinskog festivala
Prekjučer je završen 51.filmski berlinski festaval. Nagradu zlatnog medvjeda dobio je, izvan svih očekivanja, film”Intimnost” francuskog redatelja Patricea Chereaua, koji se temlji na poluatobiografskim pričama pisca i redatelja Hanifa Kureishija. Publika je ostala iznenađena, razočarana i ozlovolejna tom odlukom žirija. Srebro je pripalo kineskom redatelju Wang Xiao Shuaiu s filmom “Pekinška bicikla” i Loneu Scheferfingu s filmom “Talijanski za početnike”. Nagradu za naboljeg glumca dobio je Benicio del Toro za ulogu u Trafficu”,a posebnu nagradu “Zlatni medvjed” za životna dostignuća primio je Kirk Douglas. Nakon pomne obnove s velikim je uspjehom predstavljen film Stanleya Kubrika “2001.odiseja u svemiru”. Nazočnost hrvatske kinematografije nažalost nije primjećena ni na ovom filmskom festivalu. Mnogi su iznenađeni dodijeljenim nagradama. Ovaj svjetski festival je ipak uspio pobuditi zanimanje za teme obitelji i smisla života. Posebno mladi redatelji svratili su pozornost publike na probleme selidbe i Aidsa. Neovisna kinematografija pokazala je znakove pozitivne živahnosti i obveze za društvene teme. Među novinarima i kritičarima općenito prevladava uvjerenje da se fistival, u odličnoj organizaciji, odvijao pozitivno i dostojanstveno.

Demografska bilanca u EU
Broj rođenih prošle godine u odnosu na predprošlu u Francuskoj povećao se za 5 posto, objavljeno je u demografkom izvješču za 2000.godinu, Francuskog statističkog instituta. Od zemalja Eurospke unije, za koje institut objavljuje podatke, Francusku slijedi Italija u povećnju broja rođenih za 4,3 posto i Irska s 3,7 posto. Na kraju popisa su Velika Britanija i Finska sa smanjenjem broja rođenih za 3 posto. Njemačka i Belgija nisu zabilježile ni porast ni smanjenje. U cijeloj Europskoj uniji zabilježen je porast u broju rođenih za 1,3 posto, s 4 milijuna i 50 tisuća novorođenčadi.