Papa novim kardinalim podijelio kardinalski prsten
Umro kardinal Lebrun
Banjalučki biskup Franjo Komarica susreo se s predsjednikom RS
Monsinjor Piero Monni govorio o športu i turizmu
Godina dragovoljstva
Druge vijesti iz svijeta

Papa novim kardinalima podjelio kardinalski prsten
Na današnji blagdan Katedre sv. Petra novi kardinali su se okupili oko pape Ivana Pavla II. koji im je tijekom svečane sv. Mise predao prsten, znak njihove posebne povezanosti s Gospodinom Isusom Kristom i posebnim jedinstvom s Apostolskom Stolicom. U skladu s tim Papa je u svome govoru istaknuo neka ih Duh Sveti sve nađe ponizne i siromašne, poučljive i raspoložive za zadaće koje ih očekuju. Sveti Otac je u nastavku rekao kako je novim kardinalima povjerena osobita služba jedinstva zbog čega, zajedno ili pojedinačno, mogu i moraju dati svoj dragocjeni prinos kao “prvi suradnici u služenju jedinstvu Rimskog Prvosvećenika”. Papa je istaknuo kako Petrova služba, vidljivi znak jedinstva, predstavlja teškoće drugim Crkvama i crkvenim zajednicama. Pritom je podsjetio kako to prvenstvo rimskog biskupa u prvom tisućljeću kršćanstva nije nailazilo na otpor ni na Istoku ni na Zapadu. “Želio bih, zajedno s vama, osobito moliti Gospodina da u novom tisućljeću u koje smo ušli uskoro dođe do prevladavanje toga stanja i povratka punome zajedništvu. Neka Duh Sveti svim vjernicima dadne potrrebno svjetlo i snagu za ostvarenje Gospodinove goruće želje. Od vas tražim da mi pomažete i surađujete na svaki način u tome zahtjevnom poslanju”, poručio je Papa novim kardinalima te dodao: “Na širokom oceanu koji se otvara pred lađom Crkve, računam na vas u usmjeravanju nezina puta u istini i ljubavi, kako bi ona nadvaldavši oluje svijeta, postala sve djelotvorniji znak i instrument jedinstva za čitavo čovječanstvo”. Ivan Pavao II je na svršetku povjerio kardinalima mandat da idu u svoje narode i Crkve, propovijedati Kristovo Evanđelje, svjedočiti Krista, izgrađivati svijet i Božju Crkvu, blagoslivati sve i svima uputiti Kristov mir. Među novim kardinalima je i otac Roberto Tucci, predsjednik Upravnog odbora Radio Vatikana. Evo njegovih dojmnova: “Tko je slijedio ovaj događaj mogao je vidjeti univerzalnost Crkve, mjesta jedinstva svih naroda i kultura. Posebno sam zahvalan Svetome Ocu što mi je ovim gestom izrazio svoju zahvalnost. Cijenio je posao koji sam obavljao kao suradnik u njegovim apostolskim putovanjima, posao koji je za mene bio privilegij i čast a bio je na crti službe, na koju se mi isusovci obvezujemo četvrtim zavjetom posebne poslušnosti Papi", kazao je novi kardinal Roberto Tucci.

Umro venecuelanski kardinal Lebrun
Venecuelanski kardinal Lebrun Moratinos José Ali, umirovljeni nadbiskup Caracasa, preminuo je u 82. godini života. Ivan Pavao II. je izrazio svoju sućut novom kardinalu Velascu Garcia, aktualnom nadbiskupu Caracasa, i cijeloj biskupijskoj zajednici. Papa je obećao svoje molitve te poslao svoj Apostoslski blagoslov kao znak kršanske vjere i nade u uskrslog Gospodina. Kardinal Lebrun rođen je 9. ožujka 1919. u Puerto Cabellu, nadbiskupija Valencia u Venecueli. Studij je završio na Papinskome sveučilištu Gregorijana u Rimu i Papinskome sveučilištu u Bogoti u Kolumbiji. Za svećenika je zaređen 19. prosinca 1943. u Valenciji. Početkom kolovoza 1956. Pio XII ga je imenovao pomoćnim biskupom Maracaiba. Aktivno je sudjelovao u radu II. vatikanskog sabora od 1962. do 1965. te Općim skupštinama južnoameričkih biskupa u Kolumbiji i Pueblu g. 1968. i 1979. Imenovan je 16. rujna 1972. nadbiskupom koadjutorom nadbiskupije Voncaria s pravom nasljedstva a metropolijsko sjedište nasljeđuje 24. svibnja 1980. U kardinalski zbor uvršten je na konzistoriju 2. veljače 1983. Smrću kardinala Lebruna kardinalski zbor broji 183 člana od čega 135 kardinala s pravom glasa u izboru novoga pape te 48 su bez toga prava zbog starosne dobi.

Nove službe u državi Vatikan
Danas je u Vatikanu stupio na snagu novi temljni zakon Države grada Vatikana, kojega je 26. studenog prošle godine odobrio Sveti otac. Ovom je prigodom Papa Ivan Pavao II.imenovao nove dužnosnike za pojedine ustanove u Vatikanu, kako predviđa novi zakon, kojim je Vatikan kao država 72 godine nakon Lateranskih sporazuma doživio bitno preustrojstvo. Sveti je otac obnovio mandat američkom kardinalu, poljskog podrijetla, Edmundu Szoki, povjerivši mu ponovno dužnost predsjednika Papinskog povjerenstva za Državu grada Vatikana. U isto mu je vrijeme povjerio i dužnost predsjednika guvernatorata. Potvrđeni su i članovi povjerenstva kardinali Andrzej Maria Deskur, Carlo Furno i Lorenzo Antonetti. Kao nove članove Papinskog povjerenstva za Državu grada Vatikana Sveti je otac imenovao kardinale Angela Sodana, Giovannia Battistu Re i Agostina Cacciavillana. Biskup Gianni Danzi i monsinjor Giorgio Corbellini ostaju i dalje tajnikom i podtajnikom guvernatorata, dok je markiz Giulio Sacchetti imenovan glavnim savjetnikom Države grada Vatikana. Za savjetnike Papa je imenovao monsinjora Francesca Saveria Salerna, princa Aleksandra Torloniju, profesore Giancarla Peronea, Alberta Quadria Curzia, Francesca Rebecchinia, Francesca Silvana, Angela Caloia-u i Virgila Dechanta, koji već dva desetljeća vodi filantropsku udrugu Kolumbovih vitezova.

Susret biskupa Komarice s Predsjednikom Republike Srpske
Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica u pratnji direktora Caritasa banjolučke biskupije dr. Miljenka Aničića sastao se danas u Banja Luci s predsjednikom Republike Srpske Mirkom Šarovićem. U dužem, otvorenom i prijateljskom razgovoru, kako prenosi KTA, biskup Komarica je zamolio predsjednika Šarovića da ubrza rješavanje nekih žurnih pitanja s kojima se susreću katolici Banjolučke biskupije u Republici Srpskoj. Uručio mu je i pismenu promemoriju u kojoj ga upozorava na težak položaj katolika na tome području te ga izvještava o svojim pismima i molbama u proteklih pet godina kako bi se taj položaj poboljšao. U prememoriji su poseno istaknuti slijedeći zahtjevi: vraćanje kidnapiranih župnika Ratka Grgića i Tomislava Matanovića; vraćanje bespravno uzurpirane crkvene imovine te pomoć u izgradnji porušenih crkvenih objekata, koji su mnogi uništeni i oštećeni bez ikakvih borbenih djelovanja. U Promemoriji biskup Komarica traži od vlasti RS da upute javni poziv na povratak prognanim i izbjeglim katolicima i svim drugima. Predsjednik Šarović je pokazao veliko razumijevanje za probleme katolika Hrvata s područja Republike Srpske te je ponudio neke konkretne prijedloge za rješavanje trenutnih problema. Obećao je da će se i sam dodatno zauzeti za veće funkcioniranje pravne države.

Sport i turizam
Društvo blagostanja dalo je športu i turizmu dimenzije i važnost, koje nisu bile poznate u prošlosti. Ipak šport i turizam ostaju usidreni na starodrevnim idealima, koji su bitni za čovjeka. Nesnošljivost, doping, prejaka komercijalizacija, dobit i interesi onih, koji žele sve to svesti na čisti spektakl danas ugrožava šport i turizam. Promatrač Svete Stolice u Svjetskoj organizaciji za turizam, monsinjor Piero Monni, iznio je na konferenciji o športu i turizmu u Barceloni, svjetle i tamne strane ovih dvaju bitnih područja za gospodarstvo i razonodu. Prema mišljenju monsinjora Monnia djelatnosti ovih dvaju rekreativnih područja predpostavljaju djelatnosti čovjeka, koji je odgovoran, slobodan i koji poštuje temljne vrednote osobe. Lojalno natjecanje, žrtva povezana sa športskim pripravama, zdrava borbenost sastavnice su – prema mišljenju monsinjora Monnia – odgojnog puta, koji će biti sposoban dati zajednici čvrste i uravnotežene ljude, spremne za postizanje visokih pozitivnih ciljeva. Iz slične perpsktive proizlazi i uloga turističkih i športskih djelatnika, koji su pozvani na rad, poštivajući kvalitetu usluga i društveno-ambijentalne potrebe, ali nadasve obnovu tih područja, koja ih povezuju s najdubljim i najaktualnijim društvenim odgojnim i etičkim potrebama. Mosinjor Monni smatra da će to poduprijeti svi koji vole šport i turizam. Svi žele – prema njegovim riječima - da šport i turizam budu bez površnosti, korupcije, nasilja i diskriminacije.

Godina dragovoljstva
Međunarodna je zajednica ovu godinu posvetila dragovoljstvu. Poduzeti su brojni pothvat, kojima se želi javnosti prestaviti pravu stranu te djelatnosti. U Rimu je ovih dana predstavljena knjiga talijanske novinarke Agnese Malatesta “Vrata uvijek otvorena – doživljaji talijanskih dragovoljca”. Tom je prilikom posebno došao do izražaja odnos između informacije i svijeta dragovolajca. Malatesta je svojim novinarskim stilom prepričala pedesetak osobnih iskustava solidarnosti dragovoljaca. Predsjednica Talijanskog crvenog križa gospođa Mariapia Garavaglia smatra da informativni sustav sa svojim sredstvima mora biti posrednik između svijeta dragovoljaca i javnog mnijenja, počevši od svarnosti, a ne komentarima o stvarnosti. Zanimljivo je da se danas sve veći broj mladih bavi dragovoljačkim radom. Predsjednica Talijanskog crvenog križa smatra da to ovisi o odgoju. Dragovoljstvo je jako i aktivno tamo gdje je obitelj, škola, životna i radna okolina zajedno sa Crkvom uspijela stvoriti svjetonazor prema kojemu je vrijedno i korisno žrtvovati vlastite snage za dobrobit bližnjega. Tamo gdje nema tog odgoja bitni su primjeri ljudi, koji se žrtvuju za bližnjega bez ikakvih osobnih ili prozelitističkih interesa.

Vjerska manjine u svijetu još SU uvijek protjerivane
Danas se u svijetu vrlo često proganjaju manjinske vjerske zajednice. Fenomen u porastu dokumentira istraživanje koje je u Francuskoj objavila Protestanska federacija, Katolička komisija “Pravda i mir” i Interkonfesionalni pokret borbe protiv mučenja. Kršćani su proganjani posebno u Kini, Vijetnamu, Sudanu, Indiji, Pakistanu i Nigeriji. Države nisu uvijek krive primjerica u Indiji i Pakistanu gdje djeluju i ekstemističke skupine. Kina se već dvije godine bori protiv “zlih kultova”, a to se odnosi na sektu Fa Lun Gonga, tibetansku zajednicu i autonomiste Xinjianga. U najmnogoljudnijoj zemlji, katoličke i protestanske zadjednice, stalno su proganjane. Uništavaju im mjesta zajedničkog okupljanja, a svećenike i vjerinike uhićuju. U Vijetnamu su pak protestanti objekt stalne diskriminacije. U Indiji se uništavju crkve, ubijaju svećenici pod optužbom da šire kršćanstvo među nižim kastama. U Pakistanu je dosta reći nešto protiv Kurana i zavšiti u zatvoru ili biti išiban. Etnički sukobi u Nigeriji i Sudanu, zemljama s muslimanskom većinom već godinama razaraju te zemlje. Ovo su samo neki primjeri nesnošljivosti i povreda brojnih međunaorodnih povelja o ljudskim pravima.

Susret izaslanika domorodačkih naroda Australije i S. Amerike
Preko 500 izaslanika domorodačkog pučanstva iz Australije, Novog Zelanda, SAD i Kanade oskupili se ovih dana u Sydneyu kako bi raspravljali o problemu rasizma. Susret je organiziran u sklopu najavljene konferencije UN-a o rasizmu, ksenofobiji na programu u Južnoafričkoj republici. Na sidneyskom kongresu analiziraju se slučajevi rasizma, uvjeti žrtava ovog tužnog fenomena te strategije spriječavanja te pojave. Namjera je sudionika skup raspravljati i o ponašanju prema domorodačkom pučanstvu i njihovim pravima. Na susretu će nastupiti brojni poznati gosti među kojima i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Mary Robinson.

Susret Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrednih područja
U Rimu se ovih dana održava godišnje zasjedanje Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrednih područja. Tu su ustanovu osnovali Ujedinjeni narodi 1978.godine, zaduživši je za suzbijanje gladi, siromaštva i pomaganje seljacima u najsiromašnijim krajevima svijeta. Tijekom protekle 23 godine ova je svjetska ustanova podijelila bezkamatne zajmove u vrijednosti od 7 milijardi dolara. Tim je zajmovima ostvareno 578 projekata u 114 zemalja. Svaki dolar, kojega je investirao Međunarodni fond za razvoj poljoprivrednih područja bio je popraćen investicijom još dva druga dolara, koje su dali donatori i vlada dotične zemlje. Osvrućući se na osmogodišnju djelatnost ove svjetske ustanove dosadašnji predsjednik Fasi Al Sultan je primjetio kako je seljačkim područjima, posebno u nerazvijenim zemljama, pomoć i dalje potrebna. Upozorio je predstavnike 161 zemlje članice kako su 1996.preuzeli obvezu da će do 2.015.godine smanjiti za 50% glad u svijetu. Glad se međutim smanjuje tek za trećinu predviđenog nacrta. Na skupu je jučer govorio i egipatski predsjednik Mubarak, istaknuvši kako je potrebno pomoći seljačkom svijetu da izađe iz bijede. Tijekom dva nadolazeća desetljeća pučanstvo će se povećati za dvije milijarde. To nas prisiljiva da povećamo i poljoprivrednu proizvodnju. U isto vrijeme moramo međutim očuvati i okoliš. Ostvariti te ciljeve znači – prema riječima egipatskog prredsjednika - jamčiti mir, sigurnost i stabilnost u svijetu.