28-02-2001

Opća adudijencija srijedom
Obred pepeljenja u Bazilici sv. Sabine
Izjava o knjizi o. J. Dupuis-a
Veleposlanik RH u Rimu predao vjerodajnice
Muslimanko-kršćanki dijalog

Papina kateheza srijedom
Sveti Otac je na kraju današnje opće audijencije, tijekom koje je govorio o korizmi, uputio apel za Afganistan gdje tisuće osoba riskira umrijeti od gladi i hladnoće zbog suše i građanskog rata. Izražavam svoje zadovoljstvo zbog nastojanja humanitarnih organizacija koje nastoje u Afganistan dopremiti pomoć. Dok pozivam Međunarodnu zajednicu da ne zaboravi ovu tragičnu situaciju, ujedno pozivam zaraćene strane na prekid vatre kako bi pomoć mogla na vrijeme stići u najpotrebnije zone. U središtu Papine kateheze je poziv na odlučni put osobne obnove tijekom korizme. Papa je prošao trenutke priprave od početka prisutne u povijesti spasenja. Trenutke, koji ove korizme potiču na obraćenje. Iako s jedne strane obred pepeljenja podsjeća da sve prolazi i određeno je umrijeti, s druge pak podsjeća da je čovjek hodočasnik na zemlji. Ako smo ustvari prah i određeni postati prah, usprkos toga time sve ne svršava. Čovjek, stvoren na Božju sliku i priliku, određen je za vječni život. Isus, umirući na križu, otvorio je pristup u vječni život svakom ljudskom biću. Papa zna da korizmeni put askeze može biti priličito mučan zbog sekulariziranog ambijenta koji nas okružuje, ali postoje neki praktični gesti obraćenja koji pomažu: molitva, post, milostinja, pokora. Gesti koji donose plod najviše i univerzalne ljubavi. Plod jednog tako hrabrog asketskog puta ne može a da ne bude veća otvorenost prema potrebama bližnjega. Tko ljubi Gospodina ne može zatvoriti oči pred osobama i narodima iskušanima patnjom i bijedom. Papa je katehezu u nazočnosti 5 tisuća hodočanika iz 12 zemalja zaključio s prizivom na Mariju, primjer poniznog slušanja glasa Duha Svetoga.

Obred pepeljenja u Bazilici sv. Sabine
Sveti je otac po starodrevnom kršćanskom običaju, kojega je obnovio Papa Ivan XXIII., večeras na Aventinu u bazilici svete Sabine, prvoj korizmenoj postaji, predvodio obred Pepeljenja. Obred je započeo u benediktinskoj crkvi svetog Anzelma, odakle su vjernici zajedno s kardinalima, nadbiskupima i biskupima rimske kurije te benediktincima opatije svetog Anzelma i dominikancima, koji stanuju u samostanu svete Sabine krenuli u procesiji prema bazilici, gdje je Sveti otac predvodio liturgiju riječi i održao prigodnu propovijed. Nakon blagoslova pepela i pepeljenja, pročelnik kongregacije za evangelizaciju naroda, kardinal Jozef Tomko, kojemu je kao kardinalu povjerena ova crkva, predvodio je euharistijsko slavlje. U propovijedi Sveti je otac istaknuo kako obredom pepeljenja započinje korizma, vrijeme kad se sjećamo Kristovovog 40.dnevnog boravka u pustinji prije javnog nastupa i 40.godišnjeg putovanja izraelskog naroda iz ropstva u slobodu. Korizma je vrijeme kad se kršćani pripravljaju na proslavu Kristove smrti i uskrsnuća. “Svijesni te otajstvene stvarnosti započnimo korizmeni put, povezujući se duhovno s velikim jubilejom, koji je za čitavu Crkvu predstavljao izvanredno vrijeme pokore i pomirenja – rekao je Papa, primjetivši kako je to bila godina intenzivnog duhovnog zanosa tijekom kojega je svijet zahvatilo obilato Božje milosrđe. Sveti je otac naveo neke konkretne smjernice iz svog apostolskog pisma “Na početku novog tisućljeća”, koje bi vjernicima trebale poslužiti za bolje snalaženje u novoj fazi povijesti Crkve. Na prvom je mjestu spomenuo potrebu konteplacije Kristovog lika, koji se u korizmeno vrijeme predstavlja sa svojim bolima i trpljenjem. Korizmeni nas put – prema Papinim riječima – potiče i na molitvu. Kršćanske zajednice moraju ovih tjedana postati istinske škole molitve. Jedan drugi privilegij, koji nam posebno nudi korizma je sakrament pomirenja. Na taj način svaki kršćanin može otkriti Krista kao otajstvo pobožnosti tijekom kojega nam Bog pokazauje svoje samilosno srce i pomiruje nas posvema sa sobom. Papa je istaknuo kako nas iskustvo Božjeg milosrđa potiče i na karitativno djelovanje, potičući kršćansku zajednicu da usredotoči svoje djelovanje na to područje. U Kristovoj se školi bolje shvaćaju potrebe siromaha. Papa je Ivan Pavao II na kraju svoje propovijedi tijekom obreda pepeljenja u bazilici svete Sabine istaknuo kako se u svijetu sve više osjeća potreba pomirenja i opraštanja. Toj je pojavi posvećena i njegova ovogodišnja korizmena poruka. Crkva, koja počiva na Kristovoj Riječi, najavljuje opraštanje i ljubav prema neprijateljima. Crkva je svijesna – prema Papinim riječima – da na taj način postavlja u duhovnu baštinu čovječanstva novi način ponašanja prema drugima. To nije lako, ali je nadobudno. Papa je pozvao prisutne da se u ovom korizmenom vremenu pomire s Bogom i bližnjima te da širokogrudno zakorače tim putem, upirući pogled na razapetog Krista, jer je to spasenje čovječanstva. Jedino je, polazeći od Krista, moguće graditi budućnost nade i mira za sve.

Izjava Kongregacije za nauk vjere o knjizi o. J.Dupuis-a
Da otac Jacques Dupuis “može nastaviti svoj pionirski rad na području međureligijskoga dijaloga”, čestitka je koju je uputio vrhovni poglavar Družbe Isusove, otac Peter Hans Kolvenbach, u izjavi koja je uslijedila nakon prekjučerašnjeg priopćenja Kongregacija za nauk vjere o knjizi ovog isusovca “Prema kršćanskoj teologiji vjerskog pluralizma”. U ponedjeljak objavljeni dokument iznio je – primjetio je još otac Kolvenbach – brigu i nastojanje oca Dupuia da u svojim istraživanjima ostane unutar katiličke vjere iako u tome nije uvijek uspio. Temeljno pitanje odnosi se na vrijednost i značenje spasenjeske uloge drugih religija. Knjiga isusovca Dupuis-a, umirovljenog profesora Papinskog sveučilišta Gregorijana “ulazi na teren dogmatsko-fundamentalni za budućnost međureligijskog dijaloga, ustvrdio je vrhovni pogalvar isusovaca, otac Kolvenbach, dodavši da je jednoglasno priznata njegova teološko-znanstvena , istraživalačka ozbiljnost, bogatstvo znanstvene dokumentacije i novost proučavanja. To isto je priznao i nadbiskup Tarcisio Bertone, tajnik Kongregacije za nauk vjere kazavši: “ da je djelo ovoga teologa vrijedno pohvale, trudio se oko spoznaje i raspoznavanja istinitog i svetog u izvan biliblijskim vjerskim tradicijama. Dakle rekao bih, na prvom mjestu je priznanje za vrijednost teološko-znanstvenog produbljenja općenito, kojim su se teolozi, a poglavito o. Dupuis, u posljednje vrijeme bavili i sada bave. Nažalost - ustvrdio je nadbiskukp Bertone – na istraživalačkom putu o. Dupuis-a bilo je i problema. Vjerski pluralizam je neizbježiva činjenica s kojom se treba suočiti doktrinalno i pastorlano. Ne može se međutim – prema njegovim riječima – prijeći iz činjeničnog vjerskog pluralizma na načelni vjerski pluralizam, kao da je to dio Božjeg nacrta prema kojem postoje različite religije na neki način jednake jedna drugoj, kao da su to samo različiti putovi spasenja. Takav pluralizam Katolička Crkva ne može prihvatiti, iako je istinito – priznaje nadbiskup Bertone - da se ljudi mogu spasiti, slijedeći savjesno nauk svoje vjere. Vjera nas uči da, nakon Kristova Uskrsnuća, Duh Sveti djeluje na spasenjski način. On djeluje i među kršćanima kao i među nekršćanima, samo na različite načine. Među kršćanima u punini ili barem uz nazočnost spasenjskih darova, koje je donio Krist Otkupitelj, te na neki način nastavljaju djelo Utjelovljene Riječi u povijesti čovječanstva. Među nekršćanima Duh Sveti djeluje pomoću putova, koji su u Božjem nacrtu i koje mi vjerojatno ne poznamo. Djeluje preko dobrotvornih djela, istine i pozitivnosti, koja je prisutna u drugim religijama – objasnio je nadbiskup Bertone, navodeći kako je to već čvrst nauk Crkve u poznatim teološkim tezama o spasenju nekršćana.nNa ovim dogmatskim temeljima želimo da o. Dupuis “može nastaviti svoj pionirski rad”, jer međureligijski dijalog, na koji potiče i Papa Ivan Pavao II. u svom apostolskom pismu “Na početku novog tisućljeća”, je uistinu veliki ulog za evangelizaciju u trećem tisućljeću.

Veleposlanik RH Drago Kraljević predao vjerodajnice
Veleposlanik Republike Hrvatske pri Italiji, mr. Drago Kraljević, danas je dopodne u Rimu predao vjerodajnice – zajedno s otpusnim pismom za dr. Davorina Rudolfa, gospodinu Carlu Azegliu Ciampiu, predsjedniku Talijanske Republike, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova RH. Razgovor s predsjednikom Ciampiem potrajao je dvadesetak minuta. U neslužbenom razgovoru – kazao je veleposlanik Kraljević – razmijenili su mišljenja o pripremi za njegov skorašnji posjet R. Hrvatskoj; budućem Sporazumu o suradnji i partnerstvu između Hrvatske i Italije; zajedničkoj suradnji i odgovornosti dvaju susjeda i prijatelja prema Jadranu; suradnja luka, turizam, ekologija; u politici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini; potpori koju Italija pruža Hrvatskoj na njezinom putu u euroatlanske integracije; doprinosu koji demokratska Hrvatska pruža stabilnosti i miru u regiji i drugom. Razgovor je protekao u srdačnom i prijateljskom ozračju.

Muslimansko-kršćanski dijalog
Proških je dana u Kairu potvrđena uska suradanja između Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog i islamskog sveučilišta Al-Azhar. Taj prestižni muslimanski institut osnovan je u Kairu 1.069 godine, dakle gotovo prije tisuću godina. U među vremenu je postao važno središte za odgoj imama iz cijeloga svijeta. U okviru sveučilišta Al-Azhar djeluju brojni fakulteti i centri za istraživanje. Rektora tog sveučilišta, koje ima veliki utjecaj u cijelom islamskom svijetu, imenuje egipatska vlada. Prošle godine u okviru svog hodočašća Mojsijevim stopama na brdo Sinaj, Papa je Ivan Pavao II. posjetio i ovo najvažnije muslimansko sveučilište, gdje ga je uprava sveučilišta, na čelu sa šeikom Tantawiem, vrlo srdačno primila. Oni su predložili da 24.veljače, dan Papinog posjeta, bude proglašen danom dijaloga. Tako je na taj dan ove godine na sveučilištu Al-Azhar održan sastanak Mješovitog katoličko-islamskog odbora, koji je osnovan 1998.godine. S katoličke je strane na tom susretu sudjelovao predsjednik Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog, kardinal Arinze, zajedno s tajnikom vijeća biskupom Fitzgeraldom i stručnjakom za odnose s muslimanima ocem Akashehom. Na skupu je razmotren razvoj stanja na Bliskom istoku, s posebnim osvrtom na izraelsko-palestinske odnose. Na kraju je izdano zajedničko priopćenje, u kojem se ističe da je odbor razamotrio stanje u Svetoj zemlji i izrazio strahopočitanje pred tolikim brojem žrtava i zabrinutost zbog velikih materijalnih šteta nanesenih pučanstvu, a posebno zbog trpljenja, kojima je izložen jednostavni puk, naročito u okupiranim područjima. Odbor je uz solidarnost i suosjećanje sa žrtvama i njihovim obiteljima izrazio nadu da će na području Bliskog istoka ipak doći do uspostave mira utemeljenog na pravdi i međunarodnom zakonodavstvu. Na ovom susretu najviših katoličkih i muslimanskih predstavnika u Kairu bilo je govora – kako je potvrdio novinaru Radio Vatikana biskup Fitzgerald - i o Nazaretu, gdje muslimani namjeravaju ispred bazilike Naviještanja podignuti džamiju, što bi ometalo okupljanje i molitvu kršćanskih hodočasnika. Poduzeti su koraci za riješenje tog problema i osuđeni pokušaji da zbog ovog slučaja dođe do podjele među kršćanskim i muslimanskim Arapima u Nazaretu i na cijelom području Svete zemlje. Razmotreno je i pitanje Jeruzalema, svetog grada za sve tri monoteističke vjere: židovstvo, kršćanstvo i islam. Katolički i muslimanski predstavnici osudili su svaki oblik kršenja načela vjerske slobode, posebno pokušaje zabrane pristupa svetim mjestima. Takve profanacije kao i drugi pothvati poduzeti u tom smjeru mogli bi nanijeti velike štete i ugroziti sama sveta mjesta. To zajedničko stajalište, do kojeg je došlo na skupu u Kairu, svjedoči – prema riječima biskupa Fitzgeralda – zajedničku zabrinutost za razvoj stanja na Bliskom istoku i volju za stvarnom suradnjom između kršćana i muslimana.